|
Kontroliranje ispoljavanja gena prehranom i načinom života Napisao: T. Colin Campbell, Ph.D Iz Toronto Vegetraian Association Prema posljednjim rezultatima istraživanja, utvrđeno je da jedan ili dva gena, odnosno nasljednih jedinica, odgovaraju za razvoj raka dojke, debelog crijeva, jetre, Alzheimerove bolesti itd.. Znanstvenici su otkrili oko 900 gena koji su direktno povezani s bolešću ili nekim drugim stanjem, osobinom. Ono šte se rijetko spominje je da način prehrane može imati veliku ulogu u promjeni tih genetičkih predviđanja. Priznajem da su ta otkrića nevjerojatno fascinantna. U jednom smislu, počeli smo razumjevati istinske osnove bolesti. Sada već postoje testovi koji su dostupni istraživačima za točno određivanje povezanosti određenih gena i bolesti. Na žalost, nešto uistinu važno nedostaje. Zanemarujemo kako način življenja i prehrane utječu na to kako se i kada djelovanje gena iskazuje. Gotovo uvijek, saznanje da je neki gen odgovoran za bolest nije jedini faktor. Prije nego se gen ispolji kao bolest, njegova "tajna poruka" se mora pokazati. Ishrana može izmjeniti način ispoljavanja genaPovećava se broj istraživača koji su zaintersirani za čimbenike odgovorne za ekspresiju gena. Jedan od mojih post-diplomskih studenata, uvjerljivo je pokazao da se, na primjer, ispoljavanje gena za rak jetre može dramatično smanjiti - rak jetre se može odgoditi ili čak spriječiti ukoliko se konzumira manje životinjskih proteina. Ovaj tip otkrića nije nov. Prije mnogo godina, istraživači su utvrdili da se stvaranje enzima, koji su, između ostalog, glavni pokazatelji ispoljavanja gena, također može značajno kontrolirati onim što jedemo.Na žalost, ta informacija nije na vrijeme i prikladno objavljena, što ima teške posljedice.Što ljudi trebaju činiti kada otkriju da su zbog svojih gena skloni raku ili nekom neurološkom poremećaju? Što bi trebali uposlenici u zdravstvenim centrima trebali učiniti s takvom informacijama? Trebaju li roditelji reći djeci da imaju takve gene? Lista pitanja se još dugo nastavlja. Fatalistički medicinski izvještaji pokazuju tek jednu stranu pričeOno što me najviše brine je fatalizam koji prenosti znanstvenici i liječnici. Ljudi koji saznaju da imaju takve bolestima sklone gene, često se ponašaju na veoma tragičan i neproduktivan način. Prema izvještaju New York Timesa, jedan je dječak, inače zdrav i normalan, stavljen u dom za usvajanje kada mu je genetičkim testiranjem utvrđeno da ima gen sklon jednom neurološkom poremećaju. Neke zdrave mlade žene su otišle na ranu operaciju, mastektomiju, kada se utvrdilo da su genetski podložne raku dojke. Bilo je čak i pokušaja samoubojstva iz sličnih razloga.Prema Timesu, neki liječnici taje pred roditeljima informaciju da njihova djeca imaju pozitivan test gena za Alzheimerovu bolest, jer "se ona ne može ni liječiti ni spriječiti". Kakav fatalizam! Ako je uistinu tako, zašto postoji visoka povezanost između pojave te bolesti i načina prehrane, osobito prehrane mesom? Stalna ishrana namirnicama biljnog porijekla daje najbolji mogući izbor. Omogućava kontrolu većine nabrojenih bolesti, odnosno ispoljavanje za njih oodgovornih gena. Ja osobno preferiram takvu ishranu koja, a to se temelji na jakim dokazima, djeluje tako da pod kontrolom drži te gene koji bi trebali ostati uspavani. T. Colin Campbell je upravitelj u Cornell-Oxford-China Diet and Health Project. Studirao je, diplomirao i magistrirao na Cornellu i MIT-u (gdje je bio suradnik u istraživanju) u nutricionizmu, biokemiji i toksikologiji. Danas predaje na sveučilištu Cornell, na Jacob Gould Schurman Professor katedri za nutricionističku biokemiju.
 Maintained by John Davis - webmaster@ivu.org Translated by Jasminka Sabol - jasminka@iskon.hr |